Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Evropa po cijenama: Švicarska skoro četiri puta skuplja od Turske, Luksemburg najskuplji u EU

Cijene u Evropi značajno variraju od zemlje do zemlje – pa čak i između susjeda, poput Austrije i Mađarske ili Njemačke i Poljske.

Kako najbolje uporediti cijene širom kontinenta? I koje zemlje su najskuplje, a koje najpovoljnije?

Eurostat koristi indeks nivoa cijena kao metodu za upoređivanje. Ovi indeksi porede cijene u zemljama sa prosjekom EU, na osnovu PPP-a koji funkcioniše kao “vještačka zajednička valuta”, pokazujući koliko se istim iznosom novca može kupiti u različitim zemljama.

Istraživanje je obuhvatilo više od 2.000 proizvoda i usluga u 36 evropskih zemalja.

Kako se porede cijene između zemalja?

Postoji više indeksa koji upoređuju troškove hrane, pića, odjeće, hotela i sl. Ali dva ključna pokazatelja za ukupni nivo cijena su:

AIC (stvarna individualna potrošnja): obuhvata sve proizvode i usluge koje domaćinstva koriste, uključujući i one koje plaća država (npr. zdravstvo i obrazovanje).

HFCE (konačna potrošnja domaćinstava): mjeri sve što domaćinstva direktno troše.

Drugim riječima, AIC pokazuje šta ljudi koriste, a HFCE šta zapravo plaćaju. Zbog šire definicije, AIC se koristi za međunarodna poređenja.

Švicarska 3,9 puta skuplja od Turske

U 2024. godini, Švicarska je bila najskuplja zemlja među 36 analiziranih, sa nivoom cijena koji iznosi 184% prosjeka EU, prenosi Investitor me.

Turska je najjeftinija, sa cijenama koje iznose samo 47% EU prosjeka.

To znači da je život u Švicarskoj skoro četiri puta skuplji nego u Turskoj.

Najjeftinije i najskuplje zemlje EU: Bugarska naspram Luksemburga

U okviru EU, Luksemburg je najskuplji, sa cijenama 51% višim od prosjeka.

Najjeftinije članice su Bugarska i Rumunija, sa 57% prosjeka EU, što znači da je Luksemburg oko 2,7 puta skuplji od ove dvije zemlje.

Deset zemalja EU imaju cijene iznad prosjeka, među kojima prednjače Danska (143%) i Irska (141%).

Od četiri najveće ekonomije EU Njemačka (109%) i Francuska (108%) su malo iznad prosjeka, dok su Italija (98%) i Španija (91%) ispod njega.

Geografski obrasci cijena

Zapadna i Sjeverna Evropa imaju znatno veće nivoe cijena. U vrhu su: Švicarska, Island, Luksemburg, Danska, Irska, Norveška i Finska.

Svih pet nordijskih zemalja — Danska, Finska, Švedska, Norveška i Island — su konstantno među najskupljima.

S druge strane, zemlje Centralne i Istočne Evrope — poput Rumunije, Bugarske, Mađarske, Poljske i baltičkih država — imaju niže cijene.

Isto važi i za kandidate za članstvo u EU: Turska, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija i BiH.

Zašto su EFTA zemlje toliko skupe?

Dvije EFTA zemlje — Švicarska i Island — su prve dvije na listi, dok je Norveška šesta.

Prema EFTA kancelariji, visoka produktivnost i visoke plate su ključni razlozi za visoke cijene u tim zemljama.

Šta utječe na razlike u cijenama?

Filipo Paloti, doktorand ekonomije na University College London, kaže da najskuplje zemlje obično imaju i najveću produktivnost.

„Produktivnost u izvozno orijentisanim sektorima (poput industrije i tehnologije) podiže plate u cijeloj ekonomiji — čak i u sektorima niske produktivnosti, kao što su ugostiteljstvo ili frizerske usluge“, objašnjava on.

Na primjer, satnica u Luksemburgu iznosi oko 55 eura, dok je u Bugarskoj samo 11 eura. Slično, kafa u Kopenhagenu košta 4 eura, a u Sofiji 1 euro.

Paloti dodaje da na cijene ne utiču samo plate, već i faktori poput kapitalne opremljenosti, tehnologije, ljudskog kapitala, kvaliteta institucija, infrastrukture, strane investicije, ali i PDV-a, regulative, urbanizacije i valutnih razlika.

Prihodi nisu dio ovog poređenja

Indeksi nivoa cijena ne uključuju podatke o platama i prihodima. Kako navodi Eurostat, ovi podaci su čisto poređenje cijena, bez obzira na životni standard.

To znači da neko ko živi u skupljoj zemlji može priuštiti više nego neko iz jeftinije zemlje — ako su mu prihodi veći.

U EU, cijene alkohola i duhana variraju najviše — u Irskoj (205%) su gotovo tri puta veće nego u Bugarskoj (69%).